|
|
||||||||
      |
|
|||||||
|
|
||||||||
|
Legislativa |
|
|||||||
   |
Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda, održanoj 30. septembra 2002. godine i na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 13. maja 2003. godine, usvojila je OPĆI ZAKON O ZADRUGAMA I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. Zadruga je oblik organiziranja dobrovoljno udruženih članova (u daljem tekstu: zadrugari), da bi zadovoljili svoje zajedničke ekonomske, socijalne i kulturne potrebe i težnje, kroz zajedničko posjedovanje i demokratsko kontrolirano privređivanje (poslovanje). Član 2. Zadruge uređuju odnose među svojim članovima na principima:
Član 3. Zadruga se osniva kao opća i specijalizirana. Član 4. Namjena zadruge je zajedničko korištenje svih sredstava potrebnih za unapređivanje i razvoj djelatnosti zadrugara s ciljem poboljšanja i povećanja rezultata te djelatnosti. Djelatnosti zadruge utvrđuju se zadružnim pravilima. Član 5. Poslovni zadružni savezi obavljaju za svoje članice iste poslove kao i zadruge za zadrugare i za njih važe propisi o zadrugama, ako nije drukčije određeno. Član 6. Zavisno od ciljeva osnivanja i potrebnih sredstava za osnivanje i poslovanje, zadruge se osnivaju i posluju ulozima i drugim vlastitim sredstvima zadrugara u skladu s ugovorom o osnivanju i zadružnim pravilima. Visina osnivačkog uloga određuje se ugovorom o osnivanju i zadružnim pravilima. Član 7. Zadruga u pravnom prometu istupa u svoje ime i za svoj račun. Zadruga vrši poslove iz prethodnog stava samo sa svojim zadrugarima. Poslove iz stava 1. ovog člana, zadruga može pod određenim uslovima sklapati i s drugim pravnim i fizičkim licima (poslovanje s nečlanovima): 1. ako tako predviđaju njena zadružna pravila; 2. ako pravila zadruge predviđaju periodične revizije nadležnog zadružnog saveza. Zadruga prihode iz stava 3. ovog člana posebno utvrđuje i knjigovodstveno iskazuje i ostvareni netoprihod isključivo usmjerava na razvoj djelatnosti zadrugara ili zadruge. Član 8. Zadruga u pravnom prometu odgovara za svoje obaveze svom svojom imovinom. Za obaveze koje se nisu mogle izmiriti iz imovine zadruge odgovaraju zadrugari solidarno, najmanje iznosom svoga uloga, ako ugovorom o osnivanju, odnosno zadružnim pravilima, nije predviđeno da odgovaraju većim iznosom. Zadružnim pravilima utvrđuje se rok, koji ne može biti kraći od godinu dana, u kome zadrugar kome je taj status prestao, odgovara za obaveze zadruge nastale za vrijeme dok je bio zadrugar. Član 9. Svaka zadruga mora svojim zadružnim pravilima utvrditi područje djelatnosti prema mjestu prebivališta članova.
II - OSNIVANJE ZADRUGE Član 10. Zadrugu može osnovati najmanje pet fizičkih i pravnih lica koja ispunjavaju lične uslove shodno zadružnim pravilima. Zadružna pravila mogu predvidjeti da samo fizička lica mogu biti članovi. Ugovor o osnivanju može predvidjeti i veći broj osnivača. Član 11. Zadruga se osniva zaključivanjem ugovora o njenom osnivanju, koji sadrži odredbe o: 1) firmi i sjedištu zadruge; 2) imenima, zanimanju i adresi osnivača; 3) imenu lica koje će obavljati poslove privremenog direktora zadruge; 4) djelatnosti zadruge; 5) iznosu sredstava potrebnih za osnivanje zadruge i načinu osiguranja tih sredstava; 6) iznosu i obliku uloga pojedinog osnivača ili iznosu sredstava pojedinog osnivača; 7) odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge; 8) načinu i roku uplate; 9) načinu sazivanja i roku u kome su osnivači obavezni da sazovu osnivačku skupštinu, kao i načinu donošenja odluka; 10) drugim pitanjima značajnim za osnivanje zadruge. Član 12. Na osnivačkoj skupštini zadruge donose se, većinom glasova osnivača, zadružna pravila. Osnivači, koji se ne slažu sa zadružnim pravilima, mogu do upisa zadruge u sudski registar otkazati svoje članstvo putem pismenog obavještenja upravnom odboru. Na osnivačkoj skupštini zadruge vrši se izbor organa zadruge, osim ako osnivači zadruge ne odluče da izbor organa zadruge obave u naknadnom roku, ali ne dužem od 30 dana od dana održavanja osnivačke skupštine. Član 13. Zadružna pravila sadrže odredbe o: 1) firmi i sjedištu zadruge; 2) djelatnosti zadruge; 3) zadružnim principima; 4) statusnim promjenama i prestanku zadruge; 5) zastupanju i predstavljanju zadruge; 6) uslovima i načinu sticanja statusa zadrugara; 7) uslovima i načinu prestanka statusa zadrugara; 8) obliku i iznosu uloga koje upisuju zadrugari i roku uplate uloga; 9) načinu i roku uplate, odnosno unošenja sredstava osnivača; 10) odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge; 11) ostalim pravima i obavezama zadrugara; 12) raspodjeli dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima i pokrivanju gubitaka, odnosno manjaka u poslovanju; 13) dijelu dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima koji se raspoređuju u obavezni rezervni fond; 14) izboru, opozivu i nadležnosti organa zadruge; 15) načinu odlučivanja skupštine zadruge, izboru, opozivu i pravima i obavezama predstavnika zadrugara, ako skupštinu čine predstavnici zadrugara; 16) povratu uloga; 17) zadružnoj knjizi; 18) zadružnoj reviziji; 19) obavještavanju zadrugara i poslovnoj tajni; 20) međuzadružnoj saradnji i zadružnom obrazovanju zadrugara; 21) općim aktima zadruge i načinu njihovog donošenja; 22) drugim pitanjima značajnim za poslovanje zadruge. Član 14. Zadruga se smatra osnovanom i stiče svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar (u daljem tekstu: registar). Prijava za upis u registar podnosi se nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana održavanja osnivačke skupštine. Uz prijavu za upis u registar podnose se: 1) osnivački akti; 2) zadružna pravila; 3) zapisnik sa osnivačke skupštine; 4) druge isprave i dokazi u skladu s ovim zakonom i propisima kojima se uređuje upis u registar. Zadruga se registrira bez obzira da li ima zaposlenih ili ne.
III - STICANJE I PRESTANAK STATUSA ZADRUGARA 1. Sticanje statusa zadrugara Član 15. Fizička lica - osnivači zadruge stiču status zadrugara osnivanjem zadruge. Član 16. Status zadrugara poslije osnivanja zadruge stiče se po osnovu zahtjeva i pristupne izjave kojom potpisnik prihvata prava, obaveze i odgovornosti zadrugara, utvrđene ugovorom o osnivanju, odnosno zadružnim pravilima. Pristupna izjava sadrži naročito: dokaz o izvršenoj uplati, odnosno unošenju uloga i članarine, izjavu potpisnika da će u određenom roku uplatiti, odnosno unijeti ulog, i izjavu potpisnika da prihvata odredbe ugovora o osnivanju, odnosno zadružna pravila o odgovornosti za obaveze zadruge i da je upoznat s obavezama zadruge nastalim prije potpisivanja pristupne izjave. Dodatna pravila sticanja statusa zadrugara i njegovih prava i obaveza definiraju se zadružnim pravilima. Član 17. Odluku o sticanju statusa zadrugara donosi organ zadruge određen zadružnim pravilima. Zadruga je dužna, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, pismeno obavijestiti podnosioca zahtjeva da li je zahtjev prihvaćen. Ako zadruga o svojoj odluci ne obavijesti podnosioca zahtjeva u roku iz stava 2. ovog člana, smatrat će se da zahtjev nije prihvaćen. Podnosilac zahtjeva čiji je zahtjev odbijen, ima pravo žalbe skupštini zadruge, u roku utvrđenom zadružnim pravilima. Po prihvatanju zahtjeva za sticanje statusa zadrugara, podnosilac zahtjeva potpisuje pristupnu izjavu i time stiče status zadrugara. Član 18. Osnovne imovinske obaveze koje preuzima zadrugar učlanjenjem u zadrugu utvrđuju se zadružnim pravilima. Zadružna pravila mogu predvidjeti da jedan član može učestvovati s više od jednog uloga ili da mora učestvovati s onoliko uloga koliko je predviđeno zadružnim pravilima. Skupština zadruge ne može uvesti obavezu potpune saradnje sa zadrugom bez saglasnosti svih zadrugara. Član 19. Niko ne može biti, sa istim imanjem ili istom djelatnošću, zadrugar u dvjema ili više zadruga sa istom djelatnošću istovremeno.
2. Prestanak statusa zadrugara Član 20. Status zadrugara prestaje istupanjem iz zadruge, isključenjem iz zadruge, smrću zadrugara, prijenosom njegovih uloga na drugog člana ili nekog trećeg i prestankom zadruge. Član 21. Zadrugar može istupiti iz zadruge na osnovu pismene izjave o istupanju. Status zadrugara prestaje danom kad zadruga primi njegovu pismenu izjavu o istupanju, ako zadružnim pravilima nije određen otkazni rok. Ako zadrugar ima dospjele obaveze prema zadruzi, status zadrugara prestaje po podmirenju tih obaveza, ali ne prije isteka otkaznog roka. Član 22. Zadrugar može biti isključen iz zadruge zbog razloga utvrđenih zadružnim pravilima. Odluku o isključenju zadrugara donosi organ određen zadružnim pravilima. Odluka o isključenju mora biti obrazložena. Protiv odluke o isključenju zadrugar može podnijeti žalbu određenom organu zadruge u roku utvrđenom zadružnim pravilima. Odluku po žalbi zadrugara nadležni organ zadruge donosi u roku utvrđenom zadružnim pravilima. Ako odluka po žalbi zadrugara nije donesena u roku iz stava 5. ovog člana, smatrat će se da je žalba odbijena. Status zadrugara prestaje danom koji je određen odlukom o isključenju. Ako je protiv odluke o isključenju zadrugar podnio žalbu, status zadrugara prestaje danom donošenja odluke o odbijanju žalbe na odluku o isključenju, a ako odluka po žalbi nije donesena u roku iz stava 5. ovog člana, danom isteka tog roka. Član 23. Nasljednici umrlog zadrugara mogu steći status zadrugara, s pravima i obavezama umrlog zadrugara, ako o tome odluči organ zadruge određen zadružnim pravilima i ako ispunjavaju uslove za sticanje statusa zadrugara. Član 24. Zadrugar može i u toku poslovne godine svoje uloge prenijeti pismenim putem na nekog drugoga i time izaći iz zadruge bez rasprave o imovini ukoliko lice na koje su preneseni ulozi preuzme njegovo članstvo. Ako je lice koje preuzima uloge već član, mora prenesene uloge upisati kao svoje dodatne uloge. Zadružna pravila mogu utvrditi dodatne uslove. Zadrugar može i pojedinačne poslovne uloge prenijeti na treće lice. Član 25. Danom prestanka statusa zadrugara prestaju prava i obaveze zadrugara, osim imovinskih prava i obaveza utvrđenih ugovorom o osnivanju, zadružnim pravilima i ovim zakonom.
IV - KNJIGA ZADRUGARA Član 26. Zadruga je dužna uredno voditi knjigu zadrugara. U knjigu zadrugara upisuje se: ime, adresa i zanimanje zadrugara, datum sticanja statusa zadrugara, oblik i iznos upisanih uloga i članarine, datum i iznos uplate, odnosno unošenja uloga i članarine, datum i način prestanka statusa zadrugara, datum povrata uloga i drugi podaci od interesa za zadrugu, određeni zadružnim pravilima. Zadruga je dužna trajno čuvati knjigu zadrugara. Knjiga zadrugara ima karakter javne isprave. Povjerioci zadruge i druga lica koja imaju pravni interes mogu tražiti uvid u knjigu zadrugara.
V - OBAVLJANJE STRUČNIH I DRUGIH POSLOVA U ZADRUZI Član 27. Zadrugar može obavljati stručne i druge poslove u zadruzi prema svojim stručnim sposobnostima, u skladu sa zadružnim pravilima. Za obavljanje stručnih i drugih poslova u zadruzi, zadruga može zapošljavati lica izvan reda zadrugara ili te poslove povjeriti drugim pravnim i fizičkim licima. Član 28. Lice zaposleno u zadruzi može postati zadrugar te zadruge ako uplati, odnosno unese udio u skladu sa zadružnim pravilima.
VI - UPRAVLJANJE ZADRUGOM I ORGANI ZADRUGE Član 29. Zadrugom upravljaju zadrugari. U upravljanju zadrugom zadrugari imaju jednako pravo glasa (jedan zadrugar - jedan glas). Član 30. U upravljanju zadrugom moguća je i ponderacija prava glasa, prema količinskim mjerilima (u odnosu na obim saradnje u zadruzi), ili po kvalitetnim mjerilima (u odnosu na vrstu obaveza koje ima član u saradnji sa zadrugom) ili po upisanim ulozima. Limit u učešću glasova pojedinog zadrugara u ukupnom broju glasova u skupštini preko 50 zadrugara, shodno stavu 1. ovog člana, maksimalno je 5 %. Zadružnim pravilima može se predvidjeti i manji limit. Član 31. Organi zadruge su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor, ukoliko je predviđen zadružnim pravilima, i direktor zadruge, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Predsjednik i članovi upravnog odbora, direktor zadruge, predsjednik i članovi nadzornog odbora biraju se na vrijeme određeno zadružnim pravilima, koje ne može biti duže od pet godina, uz mogućnost ponovnog izbora.
1. Skupština zadruge Član 32. Skupštinu zadruge čine svi zadrugari. Skupština zadruge: 1) donosi zadružna pravila; 2) utvrđuje poslovnu politiku zadruge; 3) odlučuje o statusnim promjenama i prestanku zadruge; 4) odlučuje o osnivanju zadružnog preduzeća i drugog oblika organiziranja; 5) usvaja godišnji obračun i izvještaje o poslovanju; 6) donosi programe i planove razvoja; 7) odlučuje o raspodjeli dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima i pokrivanju gubitaka, odnosno manjaka; 8) bira i opoziva predsjednika i članove upravnog odbora i predsjednika i članove nadzornog odbora; 9) bira i razrješava direktora zadruge, ukoliko zadružnim pravilima nije predviđena odgovornost nekog drugog zadružnog organa; 10) donosi poslovnik o svom radu; 11) odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim zakonom, ugovorom o osnivanju i zadružnim pravilima. Član 33. Ako zadruga ima više od 300 zadrugara, zadružnim pravilima može se odrediti da se poslovi iz nadležnosti skupštine zadruge prenose na skupštinu predstavnika zadrugara, koja se mora sastojati od najmanje 30 predstavnika, koji su fizička lica. Predstavnici zadrugara biraju se na vrijeme koje ne može biti duže od pet godina, uz mogućnost ponovnog izbora. Broj predstavnika, vrijeme na koje se biraju, način i postupak izbora, kao i pitanja koja se odnose na prava i obaveze članova skupštine predstavnika zadrugara uređuju se zadružnim pravilima. Član 34. Sjednica skupštine zadruge održava se najmanje jednom godišnje. Sazivanje sjednice skupštine zadruge, način odlučivanja, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad i odlučivanje skupštine uređuju se zadružnim pravilima. Član 35. O donošenju zadružnih pravila, statusnim promjenama i prestanku zadruge, raspodjeli dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima i pokrivanju gubitaka, odnosno manjaka, izboru i opozivu predsjednika i članova upravnog odbora i predsjednika i članova nadzornog odbora i o izboru i razrješenju direktora zadruge (ako je zadružnim pravilima ovlaštena) - skupština odlučuje većinom glasova ukupnog broja svojih članova, ako zadružnim pravilima nije predviđeno da se te odluke donose drugom većinom.
2. Upravni odbor Član 36. Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Članovi upravnog odbora biraju se iz reda zadrugara. U zadruzi sa manje od 25 zadrugara ne bira se upravni odbor. Član 37. Upravni odbor: 1) provodi poslovnu politiku zadruge; 2) razmatra i predlaže skupštini zadruge usvajanje godišnjeg obračuna; 3) usvaja periodični obračun; 4) priprema prijedloge odluka za skupštinu zadruge i izvršava odluke skupštine; 5) priprema izveštaje o poslovanju, bilansu sredstava i bilansu uspjeha i provođenju poslovne politike; 6) predlaže raspodjelu dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima i način pokrivanja gubitaka, odnosno manjaka; 7) donosi investicione odluke u skladu sa osnivačkim aktom i zadružnim pravilima; 8) donosi poslovnik o svom radu; 9) obavlja i druge poslove određene zakonom, ugovorom o osnivanju i zadružnim pravilima. Član 38. Upravni odbor može odlučiti ako sjednici prisustvuje više od polovine članova. Upravni odbor donosi odluke većinom glasova prisutnih članova, ako zadružnim pravilima nije predviđena druga kvalificirana većina. Sazivanje sjednice, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad i odlučivanje upravnog odbora uređuju se zadružnim pravilima. Član 39. Predsjednik i članovi upravnog odbora odgovaraju solidarno za štetu koju svojom odlukom prouzrokuju ako je ta odluka donesena grubom nepažnjom ili s namjerom da se šteta prouzrokuje. Lica iz stava 1. ovog člana ne snose odgovornost za štetu ako su bila protiv donošenja odluke i ako su izdvojila svoje mišljenje u zapisnik.
3. Nadzorni odbor Član 40. Nadzorni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Članovi nadzornog odbora biraju se iz reda zadrugara. Ostale pojedinosti, posebno one koje se odnose na vrijeme trajanja izbora i prestanka, sadržane su u zadružnim pravilima. Član 41. Nadzorni odbor: 1) vrši nadzor nad zakonitošću rada upravnog odbora i direktora; 2) pregleda periodične i godišnje obračune i utvrđuje da li su sačinjeni u skladu s propisima; 3) utvrđuje da li se poslovne knjige i druga dokumenta zadruge vode uredno i u skladu s propisima, a može ih dati na vještačenje; 4) pregleda izvještaje koji se podnose skupštini o poslovanju i o bilansima zadruge; 5) razmatra izvještaje revizora i predlaže mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti; 6) pregleda prijedloge za raspodjelu dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima; 7) obavještava skupštinu zadruge, a po potrebi i upravni odbor i direktora zadruge, o rezultatima nadzora; 8) podnosi skupštini zadruge godišnji izvještaj o svom radu; 9) donosi poslovnik o svom radu; 10) obavlja i druge poslove određene ovim zakonom i zadružnim pravilima. Član 42. Predsjednik i članovi nadzornog odbora odgovaraju solidarno za štetu koju svojom odlukom prouzrokuju ako je ta odluka donesena grubom nepažnjom ili s namjerom da se šteta prouzrokuje. Lica iz stava 1. ovog člana ne snose odgovornost za štetu ako su bila protiv donošenja odluke i ako su izdvojila svoje mišljenje u zapisnik. Član 43. Upravni odbor i direktor zadruge, ukoliko zadruga ima direktora, dužni su nadzornom odboru dati obavještenja o poslovanju zadruge i omogućiti mu nesmetan rad. Nadzorni odbor dužan je zahtijevati sazivanje sjednice skupštine zadruge ako u vršenju nadzora utvrdi da su povrijeđeni interesi zadruge, a naročito ako utvrdi teže nepravilnosti u radu zadruge. Član 44. Nadzorni odbor može odlučivati ako sjednici prisustvuje više od polovine članova. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova prisutnih članova, ako zadružnim pravilima nije drukčije predviđeno. Sazivanje sjednice, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad i odluke nadzornog odbora utvrđuju se zadružnim pravilima.
4. Direktor zadruge Član 45. Ukoliko je zadružnim pravilima predviđeno mjesto direktora zadruge, on organizira i vodi poslovanje zadruge, zastupa zadrugu, stara se o zakonitosti i odgovara za zakonitost rada zadruge i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, osnivačkim aktom i zadružnim pravilima. Osim uloga koji upisuje kao zadrugar, direktor zadruge može, u skladu sa zadružnim pravilima, upisati određeni broj zadružnih uloga koji su neprenosivi i predstavljaju garanciju za vršenje njegove funkcije, dok ta funkcija traje. Direktor zadruge može biti razriješen dužnosti u slučaju gubitaka u poslovanju, ne pridržavanja zakona, nesposobnosti kao i drugih razloga utvrđenih zadružnim pravilima. Direktor zadruge snosi i materijalnu odgovornost za odluke koje je donio a usljed kojih zadruga trpi materijalnu štetu. Do izbora novog direktora zadruge upravni odbor, a nadzorni odbor ukoliko zadruga ima manje od 25 članova, imenuje v.d. direktora.
5. Ograničenje izbora Član 46. Predsjednik i članovi upravnog odbora, direktor zadruge i predsjednik i članovi nadzornog odbora ne mogu biti lica koja su osuđena za krivična djela protiv privrede i službene dužnosti za koja su nastupile pravne posljedice osude, dok te posljedice traju. Direktor zadruge ne može biti biran za predsjednika upravnog odbora i predsjednika i člana nadzornog odbora. Član upravnog odbora ne može biti biran za člana nadzornog odbora.
6. Klauzula konkurencije Član 47. Predsjednik i članovi upravnog i nadzornog odbora i direktor zadruge ne mogu za svoj ili tuđi račun obavljati djelatnost koja spada u djelatnost zadruge, niti mogu biti zadrugari ili zaposleni u drugoj zadruzi, odnosno vlasnici i zaposleni u preduzeću ili drugom pravnom licu koje obavlja istu ili sličnu djelatnost kao zadruga, ako se tako utvrdi zadružnim pravilima. Zadružnim pravilima i kolektivnim ugovorom mogu se utvrditi zabrane iz stava 1. ovog člana i za zadrugare i pojedine zaposlene u zadruzi. Ako predsjednik i član upravnog odbora, nadzornog odbora ili direktor prekrše zabrane iz stava 1. ovog člana, zadruga ih može opozvati, odnosno razriješiti dužnosti, a ako se zabrana odnosi i na zadrugare i pojedine zaposlene, zadruga ih može isključiti iz zadruge, odnosno izreći im prestanak radnog odnosa. Zadružnim pravilima mogu se propisati i druge mjere za slučaj da se prekrše zabrane iz stava 1. ovog člana. Zadružnim pravilima može se utvrditi da zabrana iz stava 1. ovog člana traje i poslije gubitka svojstva iz tog stava, ali ne duže od dvije godine.
VI - IMOVINA ZADRUGE Član 48. Zadruga koristi sredstva po osnovu uloga zadrugara, sredstva zadružne svojine, sredstva u državnoj svojini i sredstva drugih domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica. Član 49. Zadruga koristi imovinu nastalu po osnovu uloga zadrugara. Ulozi iz prethodnog stava mogu biti: pokretne i nepokretne stvari, novčana sredstva i hartije od vrijednosti i druga imovinska prava. Ulozi iz stava 1. (novčani i nenovčani) izražavaju se u novčanom iznosu, uz knjigovodstvenu revalorizaciju u skladu sa zakonskim propisima i odlukom skupštine zadrugara. Revalorizacija iz prethodnog stava može se obaviti povećanjem nominalne vrijednosti postojećih uloga ili izdavanjem novih uloga. Član 50. Sredstva stečena radom i poslovanjem zadruge ili ih je zadruga stekla po drugim osnovama predstavljaju zadružnu imovinu. Imovina iz prethodnog stava ne može se pretvarati u udjele zadrugara, niti se na bilo koji način može staviti u nezadružnu funkciju. Zadružna imovina - oprema i objekti i sl., kada se ne koriste iz ekonomskih razloga, mogu se prodati ili dati u zakup uz obavezu usmjeravanja dobijenih finansijskih sredstava za razvoj zadruge. Zadružna imovina vodi se u posebnom fondu. Član 51. Vrijednost nenovčanog uloga iz člana 49. sporazumno procenjuju osnivači, a poslije osnivanja zadruge - organ određen zadružnim pravilima. Član 52. Ako zadrugar uloži pravo svojine na jednu stvar ili više stvari, u pogledu odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke stvari shodno se primjenjuju pravila ugovora o kupoprodaji. Ako zadrugar uloži pravo na upotrebu stvari odgovoran je za materijalne i pravne nedostatke stvari prema pravilima ugovora o zakupu, odnosno posluzi. Ako zadrugar uloži potraživanje, odgovoran je za postojanje i naplativost potraživanja. Član 53. Ulozi se ne mogu vraćati, zalagati, niti biti predmet izvršenja za obaveze zadrugara za vrijeme trajanja statusa zadrugara. Član 54. Po prestanku statusa zadrugara ulozi se vraćaju zadrugarima, odnosno njihovim nasljednicima na osnovu završnog godišnjeg izvještaja. Ulozi se vraćaju u obliku, na način i u roku utvrđenim ovim zakonom i zadružnim pravilima. Ulozi se ne mogu vraćati prije prestanka odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge. Član 55. Ulozi zadrugara vode se na ime. U zadruzi se vodi registar uloga zadrugara izražen u novčanom iznosu, u koji se zadrugari upisuju hronološkim redom. Za upisane uloge zadruga nije obavezna davati vrijednosne papire, nego može izdati certifikate za te uloge. Zadružni ulozi su nedjeljivi. Član 56. Na zadružne uloge ne dijele se dividende, ali se oni mogu okamatiti. Kamatu na uloge zadrugara utvrđuje skupština na osnovu izvještaja o poslovanju zadruge, s tim što njena visina ne može biti viša od eskontne stope koju primjenjuju banke. Kamate iz prethodnog stava mogu se isplatiti ako je finansijsko poslovanje zadruge bilo pozitivno.
VIII - RASPODJELA DOBITI, ODNOSNO VIŠKA, I POKRIVANJE GUBITAKA, ODNOSNO MANJAKA Član 57. Dobit u finansijskom poslovanju zadruge predstavlja višak prihoda nad rashodima. Prihode koje je zadruga ostvarila u svome poslovanju s drugim pravnim i fizičkim licima (član 7. Zakona) kao i subvencije od države, nevladinih organizacija i zajednica, zadruga može koristiti samo za materijalna ulaganja ili za trajna obrtna sredstva zadruge. Član 58. U posebni rezervni fond zadruge mora se svake godine uložiti protuvrijednost od najmanje 5% vrijednosti uloga članova zadruge. Sredstva iz prethodnog stava akumuliraju se sve dok se ne dostigne najviši iznos imovine zadruge pri njenom osnivanju. Sredstva iz stava 1. koriste se za povrat zadružnih uloga zadrugarima koji izlaze iz zadruge, uz prethodno ispunjen uslov da odlazak ne dovodi zadrugu u položaj da ne može izvršavati obaveze prema povjeriocima, te ukoliko se realna vrijednost imovine zadruge pri osnivanju, nakon povrata zadružnih uloga, ne smanji ispod 49 %. Član 59. Osim zakonom utvrđenog rezervnog fonda, zadruga može zadružnim pravilima predvidjeti postojanje drugih fondova. Član 60. Dio dobiti, odnosno višak prihoda nad rashodima koji zadruga ne unese u fondove, raspodjeljuje se zadrugarima u skladu s ovim zakonom i zadružnim pravilima. Član 61. Skupština odlučuje kako će se gubitak, odnosno manjak pokrivati, da li će se pokrivati iz obaveznih rezervnih fondova ili iz drugih fondova i sredstava za druge namjene ili će se pokrivati iz uloga zadrugara.
IX - DJELATNOST, SJEDIŠTE I FIRMA ZADRUGE 1. Djelatnost Član 62. Zadruga može obavljati sve djelatnosti za koje je registrirana. Zadruga može početi obavljanje djelatnosti, obavljati djelatnost i mijenjati uslove njenog obavljanja kad nadležni organ donese rešenje da su ispunjeni uslovi u pogledu tehničke opremljenosti, zaštite na radu i zaštite i unapređenja životne sredine, kao i drugi propisani uslovi.
2. Sjedište Član 63. Sjedište zadruge je mjesto u kome se obavlja djelatnost zadruge. Ako se djelatnost zadruge obavlja u više mjesta, sjedište zadruge određuje se zadružnim pravilima.
3. Firma Član 64. Firma je naziv pod kojim zadruga posluje. Firma sadrži oznaku vrste zadruge, oznaku "zadruga", oznaku naziva zadruge, oznaku potpune odgovornosti i sjedišta zadruge. Pravo i obavezu da u firmi koriste oznaku "zadruga" imaju samo zadruge koje su osnovane i koje posluju u skladu s ovim zakonom. Na zahtjev nadležnog organa, zainteresirane zadruge ili zadružnog saveza, sud koji vodi registar brisat će iz registra zadrugu ako utvrdi da nije osnovana i ne posluje u skladu s ovim zakonom, a koristi oznaku "zadruga". Zadruga može imati i skraćenu oznaku firme, koja sadrži skraćenu oznaku vrste zadruge, oznaku "zadruga", oznaku naziva i oznaku potpune odgovornosti (p.o.).
X - VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA I SASTAVLJANJE RAČUNOVODSTVENIH ISKAZA Član 65. Zadruga vodi poslovne knjige i sastavlja i podnosi računovodstvene iskaze i poslovne izvještaje na način propisan zakonom kojim se uređuje računovodstvo. Revizija računovodstvenih iskaza zadruge vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija.
XI - PRESTANAK ZADRUGE Član 66. Zadruga prestaje: 1) ako joj je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog toga što ne ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti, a u roku određenom u izrečenoj mjeri ne ispuni te uslove, odnosno ne promijeni djelatnost; 2) spajanjem s drugom zadrugom, pripajanjem drugoj zadruzi, odnosno podjelom na više novih zadruga; 3) istekom vremena za koje je osnovana, a skupština zadruge prije isteka tog vremena ne odluči da zadruga nastavi poslovanje; 4) ako prestanu postojati prirodni i drugi uslovi za obavljanje djelatnosti; 5) ako se pravosnažnom odlukom suda utvrdi ništavnost upisa u registar; 6) odlukom skupštine zadruge; 7) ako se broj zadrugara smanji ispod broja propisanog za osnivanje zadruge, a u roku od šest mjeseci se ne poveća do propisanog broja, o čemu je zadruga dužna obavijestiti sud kod koga je upisana u registar; 8) stečajem; 9) u skladu sa članom 74. stav 3. ; 10) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom. U slučajevima iz stava 1. tač. 1., 3. do 10. ovog člana provodi se, po pravilu, likvidacija zadruge. U slučaju iz stava 1. tačke 6. ovog člana skupština zadruge ne može odlučiti o prestanku zadruge ako se određeni broj zadrugara, koji ne može biti manji od broja potrebnog za osnivanje te vrste zadruge, prije donošenja odluke o prestanku zadruge pismeno izjasni da zadruga ne prestaje. U slučaju iz prethodnog stava glasa se poimenično, a za zadrugare koji su glasali za prestanak zadruge - smatra se da su istupili iz zadruge. Član 67. Zadruga gubi svojstvo pravnog lica brisanjem iz registra. Brisanje zadruge iz registra objavljuje se u " Službenom glasniku BiH ". U slučaju prestanka zadruge spajanjem, pripajanjem ili podjelom, imovina zadruge prenosi se na njene pravne sljedbenike. U drugim slučajevima prestanka zadruge, poslije namirenja povjerilaca i povrata uloga zadrugarima, preostala zadružna imovina stečena prije donošenja ovog zakona, ako je zadruga sa sjedištem u Republici Srpskoj, i imovina stečena prije donošenja Zakona o zadrugama u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/97), ako je zadruga sa sjedištem u Federaciji BiH, ne prenosi se na zadrugare. Zadružna pravila definiraju na koga će se imovina prenijeti. Preostala imovina raspodjeljuje se na zadrugare. Način raspodjele definira se zadružnim pravilima.
XII - ZADRUŽNI SAVEZI Član 68. Zadružni savezi su samostalne interesne i stručne poslovne organizacije, koje se osnivaju radi unapređenja djelatnosti zadruga i zaštite njihovih zajedničkih interesa.
Zadružni savezi Član 69. Zadružni savezi obavljaju sljedeće poslove: 1) pružaju stručnu i drugu pomoć pri osnivanju i unapređenju poslovanja zadruge; 2) zastupaju interese zadruga pred državnim organima i organizacijama i bankarskim i drugim finansijskim organizacijama u oblasti zadrugarstva; 3) organiziraju i podstiču stručno usavršavanje, naučnoistraživački rad i informativno-izdavačku i propagandnu djelatnost od interesa za unapređenje zadrugarstva; 4) odlučuju o prijenosu, odnosno davanju na korištenje imovine ako im je predata po prestanku zadruge, u skladu s ovim zakonom; 5) donose pravila zadružnog saveza; 6) organiziraju arbitražu i uređuju način njenog rada; 7) prikupljaju podatke potrebne za vođenje zadružne statistike; 8) predstavljaju zadruge u inozemstvu i ostvaruju saradnju s međunarodnim zadružnim organizacijama; 9) organiziraju sud časti i uređuju način njegovog rada; 10) osiguravaju obavljanje zadružne revizije; 11) staraju se o unapređenju zadrugarstva; 12) vode evidenciju o zadrugama (zadružni registar) i zadružnu statistiku; 13) obavljaju druge poslove propisane ovim zakonom i pravilima zadružnog saveza. Odredbe iz stava 1. tač. 4. i 10. u isključivoj su nadležnosti entitetskih zadružnih saveza. Odredba iz stava 1. tačka 8. u isključivoj je nadležnosti Zadružnog saveza BiH. Član 70. Zadružni savez je pravno lice. Zadružni savez osnivaju zadruge ili drugi zadružni savezi zaključivanjem ugovora o osnivanju i donošenjem pravila zadružnog saveza. Ugovorom o osnivanju utvrđuju se zadaci i poslovi saveza, firma, sjedište i organi saveza, sticanje članstva u savezu i druga pitanja od interesa za osnivanje saveza. Član 71. Pravilima zadružnog saveza uređuju se: zadaci, obaveze i odgovornosti saveza, organi saveza i njihov djelokrug, način njihovog izbora, uslovi i način njihovog opoziva, mandati, način predstavljanja zadruga pred nadležnim organima, javnost rada, način obavljanja stručnih i drugih poslova i druga pitanja značajna za rad zadružnog saveza. Član 72. Sredstva za rad zadružnog saveza osiguravaju se u skladu s ugovorom o osnivanju. XIII - ZADRUŽNA REVIZIJA Član 73. Zadružna revizija je ispitivanje: primjene zadružnih principa u zadruzi, poslovanja zadruge sa zadrugarima i trećim licima, imovinsko-pravnih odnosa i međusobnih odnosa zadruge i zaposlenih, kao i primjene općih i zadružnih pravila u pogledu osnivanja, organiziranja i cjelokupnog poslovanja zadruge. Član 74. Zadružna revizija obavezna je za sve zadruge i može biti redovna i vanredna. Redovna zadružna revizija obavlja se svake druge godine, a vanredna - po odluci organa zadruge, odnosno na zahtjev zadružnog saveza, nadležnih državnih organa, određenog broja zadrugara utvrđenog zadružnim pravilima ili povjerilaca zadruge. Ako se zadruga ne podvrgne redovnoj zadružnoj reviziji u roku iz stava 2. ovog člana, odnosno u roku utvrđenom odlukom ili zahtjevom za provođenje vanredne revizije, zadruga ili zadružni savez, koji provodi reviziju, može podnijeti zahtjev o prestanku rada te zadruge. Član 75. Troškove redovne zadružne revizije snosi zadruga, a troškove vanredne zadružne revizije podnosilac zahtjeva, ako je zahtjev bio neosnovan. Član 76. Zadružnu reviziju obavljaju zadružni savezi entiteta. Član 77. Zadruga je dužna zadružnom savezu koji vrši reviziju staviti na raspolaganje isprave i dokumentaciju i pružiti druge informacije neophodne za obavljanje revizije i sastavljanje izvještaja o izvršenoj reviziji. Zadružni savezi entiteta mogu učestvovati u radu sjednice organa zadruge, davanjem odgovora i mišljenja o svim pitanjima koja su predmet zadružne revizije. Član 78. Zadružni savezi entiteta dužni su sastaviti pismeni izvještaj o obavljenoj reviziji. Izvještaj iz stava 1. ovog člana sadrži nalaz i ocjenu o pitanjima koja su predmet zadružne revizije. Izvještaj o obavljenoj reviziji sadrži obrazloženje date ocjene. Član 79. Entitetski zadružni savezi dužni su izvještaj o obavljenoj reviziji, s primjedbama i uputstvima, dostaviti zadruzi i zadružnom savezu u koji je zadruga učlanjena. Zadruga može dostaviti entitetskom zadružnom savezu prigovor na izvještaj o obavljenoj zadružnoj reviziji u roku od 15 dana od dana prijema izvještaja. Izvještaj o obavljenoj zadružnoj reviziji postaje konačan danom isteka roka za dostavljanje prigovora, odnosno danom kada zadruga primi odluku entitetskog zadružnog saveza o odbijanju prigovora. Član 80. Zadruga je dužna, u roku od 60 dana od dana kada je izvještaj o obavljenoj reviziji postao konačan, obavijestiti entitetski zadružni savez o svom postupanju po primjedbama i uputstvima iz tog izvještaja. Član 81. Ako entitetski zadružni savez, na osnovu izvještaja o zadružnoj reviziji, ocijeni da je učinjeno krivično djelo ili prekršaj, dužan je nadležnom organu podnijeti prijavu za pokretanje postupka. Član 82. Ako entitetski zadružni savez, na osnovu izvještaja o zadružnoj reviziji, ocijeni da su ispunjeni uslovi za likvidaciju zadruge, podnosi sudu koji vodi registar prijavu za pokretanje postupka likvidacije zadruge. O podnesenoj prijavi iz stava 1. ovog člana entitetski zadružni savez obavještava subjekte iz člana 79. ovog zakona.
XIV - POVJERAVANJE JAVNIH OVLAŠTENJA Član 83. Zadružni savez BiH vrši sljedeća javna ovlaštenja: 1) donosi opća pravila kojima se uređuje primjena zadružnih principa i druga pitanja od značaja za poslovanje zadruga; 2) donosi pravila kojima se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati revizori koji obavljaju zadružnu reviziju, sadržaj izvještaja o obavljenoj reviziji, kao i druga pitanja od značaja za zadružnu reviziju zadruge; 3) utvrđuje metodologiju registra koji vodi Zadružni savez BiH i drugi zadružni savezi. Pravilima Saveza određuje se koji će organi Saveza donijeti pravila iz tač. 1. i 2. ovog člana. Član 84. Formalno - pravni nadzor nad radom entiteskih zadružnih saveza provodi nadležno entitetsko ministarstvo pravosuđa.
XV - KAZNENE ODREDBE Član 85. Novčanom kaznom od 500 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj zadruga: 1) poslovanja te vrste zadruge ili ako počne obavljanje djelatnosti, obavlja djelatnost ili mijenja uslove njenog obavljanja prije nego što nadležni organ donese rješenja da su ispunjeni uslovi u pogledu tehničke opremljenosti, zaštite na radu i zaštite i unapređenja životne sredine kao i drugi propisani uslovi (član 62.); 2) ako se u roku predviđenom ovim zakonom ne podvrgne redovnoj zadružnoj reviziji (član 74. stav 2). Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u zadruzi novčanom kaznom od 250 KM do 1.000 KM. Član 86. Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj entitetski zadružni savez ako ne osigura zadružne revizije - redovne i vanredne, u rokovima utvrđenim članom 74. ovog zakona. Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u zadružnom savezu novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM. Član 87. Novčanom kaznom od 500 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj zadruga: 1) ako ne vodi ili uredno ne vodi knjigu zadrugara (član 26. stav 1.); 2) ako ne omogući povjeriocu zadruge ili drugom licu, koje ima pravni interes), uvid u knjigu zadrugara (član 26. stav 5.); 3) ako u svojoj firmi koristi oznaku: "zadruga", a nije osnovana i ne posluje u skladu s ovim zakonom, ili ako je osnovana i posluje u skladu s ovim zakonom, a u svojoj firmi ne koristi oznaku: "zadruga" (član 64. stav 3.); 4) ako po isteku roka predviđenog ovim zakonom ne obavijesti sud kod kog je upisana u registar da se broj zadrugara smanjio ispod broja propisanog za osnivanje zadruge (član 66. stav 1. tačka 7.). Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u zadruzi, a za radnju iz stava 1. tačka 3. ovog člana - odgovorno lice u pravnom licu, novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM.
XVI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 88. Zadruga može koristiti sredstva u državnoj svojini po raznim osnovama. Sredstva u državnoj svojini koja zadruga koristi po raznim osnovama, zadruga ne može otuđiti niti staviti pod hipoteku. Član 89. Na djelatnost, sjedište, firmu, matični broj, odgovornost organa za nezakonite odluke, odgovornost članova organa za štetu pričinjenu zadruzi, ograničenje izbora za člana upravnog odbora, zastupanje, prokuru, obavještavanje, poslovnu tajnu, klauzulu konkurencije i zastarjelost potraživanja, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje pravni položaj preduzeća, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Član 90. Danom stupanja na snagu ovog zakona postojeće zadruge i zadružni savezi nastavljaju raditi na način i pod uslovima pod kojima su upisani u registar. Postojeće zadruge i zadružni savezi dužni su usaglasiti svoju organizaciju, stanje imovine, poslovanje i opće akte s odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Postojeće zadruge i zadružni savezi, koji ne postupe po odredbi stava 2. ovog člana, prestaju s radom i sud će ih poslije provedenog postupka likvidacije brisati iz registra. Član 91. Preduzeća ili dijelovi preduzeća, koja su nastala na osnovama ranijih zadruga, mogu se ličnim izjašnjavanjem njihovih radnika, zadrugara i kooperanata organizirati u zadrugu u skladu s odredbama ovog zakona. Član 92. Ako je postupak osnivanja ili statusne promjene zadruge i zadružnog saveza, kao i postupak izbora organa i donošenja zadružnih pravila i drugih općih akata zadruga, odnosno zadružnog saveza bio u toku na dan stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po odredbama ovog zakona. Član 93. Sredstva koja su zadruge udružile putem raznih ugovora, samoupravnih sporazuma i dogovora o udruživanju rada i sredstava za izgradnju preradnih i drugih industrijskih kapaciteta, vratit će se zadrugama - udružiocima, putem izdavanja akcija bez naknade, od strane korisnika udruženih sredstava, kada se oni transformiraju u akcionarsko društvo. Kada se korisnik udruženih sredstava iz stava 1. ovog člana transformira u društvo s ograničenom odgovornošću, udružena sredstva zadruga upisuju se kao osnivački ulog zadruge u ovom društvu. Član 94. Imovina koju zadruga trenutno koristi, donošenjem ovog zakona, postaje imovina zadruge. Član 95. Imovina koja je bila u vlasništvu zadruga i zadružnih saveza, odnosno saveza zadruga, poslije 1. jula 1953. godine, a koja je organizacionim, odnosno statusnim promjenama ili na drugi način prenijeta bez naknade drugim korisnicima koji nisu zadruge ili zadružni savezi, bit će vraćena zadruzi iste vrste čija je imovina bila, odnosno zadružnom savezu, koji vrši funkciju zadružnih saveza čija je imovina bila, ako nje nema onda zadruzi iste vrste koja posluje na području na kome je poslovala zadruga koja je bila vlasnik imovine čiji se povrat traži, odnosno zadružnom savezu koji vrši funkcije zadružnog saveza, odnosno saveza zadruga čija je imovina bila. Zadruga, odnosno zadružni savez iz prethodnog stava (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnosi zahtjev za vraćanje imovine pravnom licu kome je imovina prenesena bez naknade, odnosno njegovom pravnom sljedbeniku (u daljem tekstu: obaveznik vraćanja imovine). U slučaju da se u roku od 90 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 3. ovog člana ne postigne sporazum o vraćanju imovine, podnosilac zahtjeva može u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno od dana formiranja novonastale zadruge, pokrenuti upravni postupak pred nadležnim općinskim organom. Protiv drugostepenog rješenja u upravnom postupku može se voditi upravni spor. Član 96. Ako se imovina iz člana 95. ovog zakona ne može vratiti u obliku u kome je prenesena bez naknade, podnosilac zahtjeva ima pravo tražiti novčanu protuvrijednost imovine ako se s obaveznikom vraćanja imovine ne sporazumije da se vraćanje imovine izvrši u drugim stvarima i pravima. Novčana protuvrijednost iz stava 1. ovog člana određuje se prema prometnoj vrijednosti imovine u vrijeme vraćanja imovine. Član 97. Danom donošenja ovog zakona prestaju važiti Zakon o zemljoradničkim zadrugama Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 18/99) i Zakon o zadrugama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/97). Član 98. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
PS BiH
broj 57/03
Predsjedavajući
Predsjedavajući
|
|||||||
