O nama

Zadrugarstvo na području Bosne i Hercegovine ima dugu tradiciju. Prva privredna ustanova na zadružnoj osnovi osnovana je 1888. godine u Derventi, a prva stambena zadruga 1897. godine u Sarajevu. Prva seljačka zadruga SOJ (sa ograničenim jemstvom) formirana je 16.10.1904. godine u Orašju.

U Sarajevu je 1946. godine formiran Glavni savez zemljoradničkih zadruga NRBiH u Sarajevu koji kasnijim transformacijama mijenja naziv u Glavni zadružni savez NRBiH.

Zakonom o organiziranju jedinstvenih privrednih komora iz 1962. godine dolazi do formalno-pravnog nestanka Glavnog zadružnog saveza NRBiH gdje Republička privredna komora postaje pravni sljednik ovog saveza i preuzima svu imovinu, prava i obaveze.

Inicijativom zadruga i zadružnih radnika 1977. godine dolazi i do formiranja zadružnog saveza Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Mis Irbina 13/3, u zgradi Privredne komore Bosne i Hercegovine.

Rat i ratna stradanja nisu zaustavila rad zadružnog saveza BiH te je 1996. godine primljen u ICA, International Cooperative Alliance.

Ugovorom o reorganizaciji i transformaciji Zadružnog saveza BiH od 31.08.2000. godine entitetski savezi priznali su pravni kontinuitet i sljedništvo ovom savezu a Opšti zakon o zadrugama Bosne i Hercegovine (od 01.07.2003. godine) potvrdio je postojanost Zadružnog saveza Bosne i Hercegovine.

Zadružni savez Bosne i Hercregovine je stručno poslovna asocijacija koja okuplja sve vidove zadruga u svom članstvu. Članstvo u Zadružni savez Bosne i Hercegovine je preko entitetskih saveza.

Pogledom na neke značajnije datume iz bosanskohercegovačkog zadrugarstva vidi se da zadrugarstvo u Bosni i Hercegovini ima skoro 120 godina tradicije.

• 1888. godine u Derventi, željeznički radnici Austrijanci osnovali su prvu privrednu ustanovu na zadružnim osnovama

• 1897. godine u Sarajevu je formirana prva stambena zadruga
• 1900. godine je osnovana prva kreditna zadruga koju je osnovala Privilegovana zemaljska banka za BiH da bi preko zadruge obavljala poslove sa sitnim trgovcima, činovnicima i dr.
• 16.10.1904. godine formirana je seljačka zadruga SOJ u Tolisi kod Orašja, koja mijenja naziv kasnije u Hrvatsku seljačku zadrugu SOJ. Osnivači prve zemljoradničke zadruge bili su Mihailo Reba i fra Oršolić sa grupom težaka iz Tolise kod Orašja.
• 1908. godine, Zemaljska vlada u Sarajevu i zajedničko ministarstvo u Beču usvojili su Nacrt zadružnih pravila, što doprinosi stvaranju novih zadruga uglavnom sa nacionalnim obilježjem.
• Početkom I svjetskog rata u BiH bilo je 207 zemljoradničkih kreditnih zadruga i šest mljekarskih
• 1919. godine osniva se Glavni zadružni savez Jugoslavije
• 1937. godine u Sarajevu su postojala tri saveza poljoprivrednih zadruga
• 1944. do 1945. godine formira se Komisija za zadrugarstvo pri Privrednom savjetu DFJ
• 1946. godine donesen je Osnovni zakon o zadrugama FNRJ
• 1953. godine donesena je Uredba o imovinskim odnosima i reorganizaciji seljačkih radnih zadruga
• 1954. godine donesena je Uredba o zemljoradničkim zadrugama
• 1956. godine donesene su Izmjene i dopune Uredbe o zemljoradničkim zadrugama
• 1957. godine donesena je Rezolucija Saveza narodne skupštine o perspektivama razvitka poljoprivrede i zadrugarstva
• 1958. godine donesena je Uredba o zemljoradničkim zadrugama
• 1959. godine u BiH je bilo 36 poslovnih saveza
• 1961. godine u BiH su registrovane 392 zemljoradničke zadruge
• 1962. godine donesen je Zakon o organiziranju jedinstvenih privrednih komora
• 1965. godine donesen je Osnovni zakon o poljoprivrednim zadrugama
• 1970. godine u BiH ima 129 zemljoradničkih zadruga
• 1977. godine ZUR (Zakon o udruženom radu)
• 1989. godine donesen je Zakon o zemljoradničkim zadrugama SRBiH
• 1990. godine donesen je Opšti zakon o zadrugama
• 1997. godine donesen je Zakon o zadrugama Federacije BiH
• 1999. godine donesen je Zakon o zemljoradničkim zadrugama Republike Srpske
• 2003. godine donesen je Opšti zakon o zadrugama Bosne i Hercegovine
   

Zadruga u Tolisi (Orašje),
rodno mjesto poljoprivre-
dnog zadrugarstva u BiH